Informacije se stvaraju i distribuiraju brže nego ih itko od nas može apsorbirati.
Google procjenjuje da su ljudi kreirali više informacija u posljednjih pet godina nego u cijeloj povijesti čovječanstva. – preciznije, 300 exabyta informacija (300,000,000,000,000,000,000).
Kada bi sve te informacije bile zapisane ne indeksne kartice 3×5, vaš osobni udio u njima bi mogao omotati zemlju dva puta. Hrpa tih kartica bi dosegla mjesec tri puta.
Društveni mediji, e-mailovi, tekstovi, WhatsApp poruke i telefonski pozivi uzimaju sve više vremena. Naše liste zadataka su toliko popunjene da se ne možemo nadati da ćemo obaviti svaki zadatak na njima. I što tada radimo?
Obavljamo više stvari istovremeno (multitasking) nastojeći održati korak na način da smo stalno zaposleni.
Istraživanje Earl Millera s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i drugih pokazuje da multitasking ne funkcionira – jednostavno zbog toga što mozak ne funkcionira na taj način.
Ako učite iz knjige i pokušavate slušati neki razgovor u isto vrijeme, to su dvije odvojene radnje (projekta), svaka od njih je započeta i održava se u različitim krugovima u mozgu. Ukoliko obratite više pažnje na jedno od toga u jednom trenutku, automatski obraćate manje pažnje na drugo.
Da bi stvar bila gora, učenje informacija dok obavljate više stvari istovremeno uzrokuje nove informacije da odu u krive dijelove mozga, dokazuje Russ Poldrack sa Stanforda. Ako student uči i gleda TV istovremeno, informacije iz područja gradiva koje uči odlaze u striatum, dio mozga specijaliziran za pohranjivanje novih procedura i vještina, a ne činjenica i ideja.
Bez ometanja od strane TV-a, informacija ide u hippocampus gdje je organizirana i kategorizirana te joj je lakše pristupiti. „Ljudi ne mogu dobro provoditi multitasking, a kada kažu da mogu zavaravaju se“, kaže Miller. Čini se da mozak jako dobro zavarava.
Što se događa u vašem mozgu kada stvorite sjećanje? Ako ovo nije bilo dovoljno da vas odvrati od multitaskinga, znajte da skakanje sa zadatka na zadatak troši glukozu koju neuroni trebaju kako bi optimalno radili.
Nakon jutra punog skakanja s jedne stvari na drugu, ako se osjećate kao da ne možete natjerati svoj mozak da se fokusira i nešto obavi, to je zbog toga što ste iscrpili neurološke izvore koje trebate da bi ostali angažirani i usredotočeni.
Studenti koji obavljaju samo jedan zadatak odjednom, usredotočuju se samo na jedno, bolje pamte ono što su radili, naprave više posla i njihov rad je obično kreativniji i kvalitetniji. Srećom, ovdje je nekoliko savjeta koji će vam pomoći u tome da vam moderni način života ne oduzme ono što valja.
Nađite vremena da dopustite svom mozgu da luta
Zdrave pauze mogu resetirati vaš mozak i povratiti dio glukoze i drugih metaboličkih nutrijenata koji se troše dubokim razmišljanjem. Zdrava pauza je ona koja dopušta vašem mozgu da se odmori i opusti stegnutost za vaše misli. Aktivnosti koje potiču lutanje mozga kao što su čitanje literature, šetnja, tjelovježba ili slušanje glazbe su veoma okrepljujuće.
Mnogi studenti su shvatili da ciklus od 25 minuta rada nakon čega slijedi 5 minuta pauze ili čak dva sata rada nakon čega slijedi 15 minuta odmora potiče efikasnost u toj mjeri da lako nadoknade vrijeme koje su proveli na pauzi i naprave još i više. San od 15 minuta je još bolji.
Stvorite „zonu zabrane leta“
Korištenje društvenih mreža i interneta je danas jedna od glavnih barijera efektivnog rada ili učenja zbog toga što mozak ima tendenciju da traži nove stimulacije i pokušava naći liniju manjeg otpora. Jeste li ikad sjedili za računalom, fokusirajući se na pisanje eseja da bi uvidjeli da vam popušta koncentracija.
Moguće da ste se sjetili da ste željeli pogledati film pa ste otišli na Internet da vidite kada se prikazuje. Nakon toga vidjeli ste da se blizu vas prikazuju tri filma koji vas interesiraju pa ste potražili stranicu s recenzijama, a nakon toga otišli na Facebook da vidite što vaši prijatelji kažu o tim filmovima.
Prije nego što ste se okrenuli prošla su dva sata, a vi niste napravili ništa od svog posla dok je vaš mozak izmoren od svih stimulacija. Studenti, znanstvenici i direktori sve više primjenjuju „zonu zabrane leta“ tj. period vremena kada gase Internet i uzimaju si vremena da se koncentriraju i posvete duboko onome što rade.
Ovo može biti vrlo jednostavno – dovoljno je ugasiti tražilicu ili isključiti wifi. Chrome ima ekstenziju koja vam omogućava da ograničite količinu vremena koju ćete provesti na određenim web stranicama, a mnoge druge aplikacije koje postoje omogućavaju stvoriti „zonu zabrane leta“.
Polako povratite snagu
Ovisnost o multitaskingu i društvenim medijima je stvarna jer stvara petlju dopamin-ovisnost-povratna reakcija. Ljudski mozak traži novosti – kod nekog više kod nekog manje – a dopamin je nagrada mozgu kada ju pronađe. Dopamin se može smatrati kao neuro-kemikalija koja kaže „daj mi još“.
Susrećemo se s nečim novim svakih nekoliko sekundi kada prakticiramo multitasking, otpuštamo dopamin koji nam stvara želju da ponovo pronađemo nešto novo što će otpustiti dodatni dopamin i tako dalje dok se ne iscrpimo.
Mnogi od nas dopuštaju tekstovima i društvenim medijima da nas prekidaju i dajemo im moć da određuju kako ćemo provesti vrijeme i o čemu ćemo razmišljati.
Samo male promjene u načinu na kojem pristupamo internetu, mala povećanja samodiscipline mogu stvoriti veliku razliku u upravljanju internetom naspram tome da Internet upravlja vama.
Ne možemo usporiti protok informacija, ali možemo usporiti njihovo miješanje u naše planove, naše vrijeme za učenje, naš društveni život i sanjarenje, sve što je potrebno da budemo produktivni i kreativni.
Daniel J Levitin
Izvor: theguardian
Prevod i obrada:atma.hr/preuzeto sa:atma.hr
Nema komentara:
Objavi komentar