nedjelja, 6. kolovoza 2017.

Istraživanje potvrdilo: Ljudi stariji od 40 godina bi trebali raditi samo 3 dana tjedno!


Ukoliko imate 40+ godina i počinjete misliti kako niste više u potpunosti u mogućnosti fokusirati se i pamtiti činjenice, možete uprijeti prstom u svoj posao kao faktor koji pridonosi tome.
Nedavna istraživačka studija koju su vodili stručnjaci s Institute of Applied Economic and Social Research (Institut za primijenjenu ekonomiju i društvena istraživanja) iz Melbournea došla je do zanimljivih rezultata, piše Science punch.


Naime, dok je rad do 30 sati tjedno dobar za kognitivne funkcije u četvrtom desetljeću života, svaki dodatni napor izaziva smanjenje produktivnosti osobe.
Zapravo, ljudi koji su radili 55 sati tjedno ili više imali su najveći pad u kognitivnim sposobnostima, veći od onih koji su bili nezaposleni, u mirovini ili uopće nisu radili. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina.
Dok su osobe rješavale test kognitivnih funkcija, njihova učinkovitost na poslu je također promatrana. Test poznat kao Household Income and Labour Dynamics (Kućni dohodak i dinamika rada) u australskoj studiji mjerio je koliko su te osobe sposobne čitati riječi naglas, spajati riječi i brojeve i recitirati liste brojeva.
Autor ovog testa, profesor Colin McKenzie sa Sveučilišta u Melbourneu, napominje da su i „znanje“ i „razmišljanje“ signifikantni indikatori. Testovi čitanja su element „znanja“ u sposobnosti, dok „razmišljanje“ sadržava memoriju, djelotvorno i apstraktno razmišljanje.
Dok se za određeni stupanj intelektualne stimulacije vjeruje da koristi zadržavanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi, poput mozgalica kao što su križaljke i sudoku, koje čuvaju kapacitet mozga kod starijih ljudi, pretjerana stimulacija ima obrnuti efekt.


Profesor McKenzie je rekao za britanske novine The Times da mnoge zemlje ciljaju na povećanje godina za mirovinu (produljenje radnog vijeka), forsirajući ljude da rade duže budući da tako neće moći tražiti starosne beneficije (mirovinu) do kasnijih godina.
Njegovo mišljenje je da količina rada može biti značajno relevantna za ovo.                             Stupanj intelektualne stimulacije može ovisiti o radnom vremenu i radnim satima. Rad može biti mač s dvije oštrice. S jedne strane može potaknuti moždanu aktivnost, dok istovremeno predugačak rad može dovesti do iscrpljenosti i stresa, što potencijalno uništava kognitivne funkcije.
McKenzie vjeruje da rad na nepuno radno vrijeme može koristiti u očuvanju moždanih funkcija u srednjim i starijim godinama. Stoga se postavlja pitanje trebaju li ljudi koji si to mogu priuštiti reducirati njihove radne sate i predstavlja li tip posla značajan faktor u tome?
Netko bi pomislio da bi manje stresan posao kojeg voli prouzročio manje štete s obzirom na razinu stresa i iscrpljenosti. Ipak, Hilda test ne analizira kako vrsta posla utječe na rezultate, stoga to još treba ispitati.
Profesor McKenzie razlaže: „Vrlo je teško identificirati kauzalni efekt vrste posla na kognitivne funkcije. Ljudi se mogu usmjeriti na određene profesije sukladno njihovim kognitivnim sposobnostima.“. Doista, profesije koje uključuju dug rad pod stresom, u natjecateljskim, zahtjevnim područjima će generalno oštetiti zdravlje osobe.                           Budući da je većina nas prisiljena nastaviti raditi nakon 40-te godine, postaje ključno brinuti se o svom zdravlju, provoditi praznike odmarajući se i produžiti slobodno vrijeme. Profesor McKenzie sugerira da „Raditi puno radno vrijeme – preko 40 sati tjedno – je još uvijek bolje nego ne raditi s obzirom na očuvanje kognitivnih funkcija, ali to ne maksimizira potencijalne efekte rada.“
Čini se da je ravnoteža nužna, naročito s obzirom na to da vlade nekih zemalja planiraju uvesti puno radno vrijeme do 67. godine kada osoba može ići u mirovinu.
***
Kakvo je vaše mišljenje o ovom važnom pitanju? Smatrate li da bi smanjenje radnih sati koristilo kognitivnim performansama ljudi?


izvor: Science punch/prevod i obrada: atma.hr/preuzeto sa.atma.hr                             foto:Dnevnik.hr

Nema komentara:

Objavi komentar