Besplatna ljekovita hrana skrivena u vašem dvorištu...

Optimalno zdravlje možete postići samo ako živite u savezu s prirodom.

Uzgoj vlastite hrane je odličan način da uspostavite kontakt s prirodom.

No, jeste li razmišljali o samoniklim biljkama u vašem dvorištu?

Biljke koje smatrate "korovom" mogu biti ukusni ako ih pripremite na odgovarajući način.

Ove biljke nisu samo besplatna hrana, nego mogu poslužiti i kao besplatan prirodni lijek.

Zato zgrabite košaru, izađite van i pogledajte što se sve skriva u vašem dvorištu!

Tušt

Prvo pogledajte zvijezdu samoniklih biljaka - tušt, Portulaca oleracea.

Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje.

Postoji velika vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji "korov" na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama.

Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu.

Druga imena za tušt su tušanj, tušac, tušnjak i portulak.

Tuštje odličan izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Iz ove tabele možete vidjeti da tušt u odnosu na ostale biljke sadrži značajne količine omega-3 masnih kiselina.

Biljni izvori Omega-3 masnih kiselina
salata kristalka,1 šalica - 53 mg	tušt, 1 šalica - 300 - 400 mg
laneno ulje, 1 žlica - 7196 mg	brokula sirova, 1 šalica - 147 mg
chia sjemenke, 30 g - 4915 mg	cvjetača,1 šalica - 208 mg
orah, 30 g- 2542 mg	špinat, 1 šalica - 41 mg

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži:

• šest puta više vitamina E od špinata
• sedam puta više beta-karotena nego mrkva
• 25 mg vitamina C po šalici (20% preporučenog dnevnog unosa)
• magnezij, kalcij, željezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje.

Koristan je i kod kožnih bolesti - pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje juha i variva.

Salata od tušta

1. Naberite dosta mladih izdanaka tušta.
2. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu.
3. Dodajte nasjeckani češnjak i polijte maslinovim uljem i kvasinom, posolite i popaprite.
4. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Maslačak

Vjerojatno ste već upoznati s maslačkom. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće.

Međutim, svaki dio maslačka je jestiv i pun nutrijenata:

Maslačak je jedan od najbogatijih izvora beta karotena u svijetu (338 %preporučenog dnevnog unosa)	Sadrži flavonoide, četiri puta više beta karotena od brokule, lutein, zeaksantin i kriptoksantin	Jedan je od najboljih biljnih izvora vitamina K 1 (650 %preporučenog dnevnog unosa)
Sadrži vitamine, uključujući i folnu kiselinu, riboflavin, pyroxidin, niacin i vitamine E i C	Odličan je izvor minerala, uključujući magnezij, kalcij, kalij, mangan i željezo	Njegovo lišće je bogato dijetalnim vlaknima

Lišće maslačka možete koristiti u salatama, juhama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao špinat.

Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj.  Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kavu, a od cvijeća napraviti vino.

Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna ljekovita svojstva:

• djeluje kao prirodan laksativ i diuretik
• pomaže kod nadutosti i edema
• normalizira razinu šećera i kolesterola u krvi
• poboljšava apetit i stimulira rad želuca
• čisti i regenerira jetru
• pomaže kod opeklina i uboda

Maslačak također posjeduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.

Loboda

Postoji nekoliko vrsta lobode, neke su od njih jestive, dok druge nisu.

Bijela loboda (lat. Chenopodium album) je europski rođak špinata i cikle.

Pronaći ju možete uz rubove ceste, u poljima, na gradilištima, a vjerojatno raste i u vašem vlastitom dvorištu.

Bijela loboda može narasti i do 6 metara u visinu.  

Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog čega je i dobila svoj naziv.

Ova biljka sadrži:

• nevjerojatnih 11.600 IU beta karotena u pola šalice (puno više nego blitva i špinat)
• 300 mg kalcija u pola šalice (blitva sadrži 88 mg, a špinat 93 mg)
• folnu kiselinu, magnezij, kalij, vitamine C, E, B6, B2 i B1

Lobodu možete pripremiti na isti način kao i špinat. Njezin okus je vrlo sličan špinatu, ali sadržaj nutrijenata je puno veći.

Trputac

Trputac ili Plantago lanceolata je biljka iz porodice Plantago, koja raste na livadama, u poljskim međama, uz rubove putova, u jarcima i na vlažnom plodnom tlu.

Mlade listove trputca možete jesti sirove ili kuhane. Osobito su vrijedni zbog provitamina A, vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina.

Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. Ima ljekovito svojstvo zaustavljanja krvarenja iz manjih rana i antibiotsko djelovanje.

Ova biljka  se još od antičkih vremena upotrebljava kao lijek. Njegova primjena je vrlo široka, zbog toga trputac možemo s pravom nazvati "lijekom za sve bolesti". Nije ni čudo što su ga Američki Indijanci prozvali "eliksirom života".

Trputac sadrži glikozid aukubin, poznati anti-toksin.

Ovaj "korov" sadrži i mnoge druge ljekovite tvari, uključujući askorbinsku kiselinu, apigenin (fitonutrijent sa snažnim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanoličnu kiselinu i salicilnu kiselinu.

Zahvaljujući svom bogatom sastavu, trputac ima antiupalna i antiseptička svojstva, djeluje kao protuotrov i diuretik.

Potvrđeno je da trputac može pomoći kod mnogih bolesti, uključujući:

astmu, kašalj, upalu sinusa, bronhitis, tuberkulozu, emfizem	probleme s mjehurom, cistitis	groznicu	hipertenziju
reumatizam	dijabetes	proljev, dizenteriju, gastritis, peptički ulkus, sindrom iritabilnog crijeva, hemoroide i zatvor	alergiju i peludnu groznicu
ovisnost	krvarenja	upalu kože, rane, čirove	ugriz zmije

Kopriva

Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva - urtica dioica.

Ispod njezinih prekrasnih listova kriju se žarnici - dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje.

Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuha koprivu. Međutim kopriva se može koristiti i sirova - odstraniti kemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i namakanjem u hladnoj vodi.

Kopriva ima visok udio željeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K. Jedna šalica koprive vas opskrbljuje s nevjerojatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.

Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njezin korijen.

Ljekovito djelovanje koprive:

Zbog visokog sadržaja željeza i klorofila pomaže kod anemije i kroničnog umora	Ublažava artritis, bol u zglobovima i giht.
Korijen koprive je provjereni prirodni lijek za povećanu prostatu	Zaustavlja krvarenje (lokalna primjena)
Pomaže kod infekcija mokraćnog sustava	Pomaže razbijanju bubrežnih kamenaca
Pruži olakšanje kod peludne groznice i sezonskih alergija	Liječi osip, koprivnjaču i druge kožne alergijske reakcije jer sadrži prirodni antihistamin
Jača kosu i ubrzava njezin rast	Smatra se da je kopriva prirodni afrodizijak

Spomenuli smo samo pet samoniklih biljaka, koje možete koristiti kao hranu i lijek. Zapravo, postoji ih puno više.

U literaturi opisano je nekoliko tisuća samoniklih biljaka, a najpoznatiji u našim krajevima su šparoge, čičak, štavalj, boražina i vlasac.

Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke prije što ih počnete koristiti. A kada ih dobro upoznate - neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašim stolu.
 preuzeto sa:http://alternativa-za-vas.com/