utorak, 17. listopada 2017.

Novo istraživanje: Domaće zadaće su štetne za djecu i trebale bi biti zabranjene do srednje škole!

Istraživači na Sveučilištu Duke dokazuju da domaće zadaće nisu ono što bi trebale biti.
Nije tajna da učenici danas imaju značajno više domaće zadaće nego bilo koja generacija studenata prije njih.


Ogromna količina informacija koje očekujemo od današnje omladine je veća nego u bilo kojoj ranijoj generaciji, piše Higher perspectives. Djeca provode beskrajne sate nad udžbenicima, mnogo duže od osam sati, koliko bi trebalo provoditi za učenjem.                       Domaća zadaća je bila široko prihvaćena forma obrazovanja toliko dugo da je nastala ozbiljna borba oko toga da se uvjeri roditelje i nastavnike da bi ona mogla biti zastarjela.
Domaća zadaća ima prednosti, ali znanstvenici ukazuju na to da je ta korist specifična za određeno doba učenika. Harris Cooper, vodeći istraživač o efektivnosti domaće zadaće, proveo je istraživanje na preko 180 učenika na ovu temu.
Studije su pokazale da u nižim razredima osnovne škole domaća zadaća nema efekta na zadržavanje informacija i uspjeh.                                                                                            U višim razredima osnovne škole efekti su u najboljem slučaju bili nominalni. Tek u srednjoj školi i na fakultetu domaća zadaća je imala pozitivan efekt.


Budući da domaća zadaća nema stvarnog efekta na djecu, pritisak i vrijeme koje zahtijeva su negativni za rastuće adolescente. Ona izaziva stres u obiteljima budući da se roditelji bore i tjeraju djecu da odrade svoje zadatke.
Kako je roditeljska disciplina često nužan element u završavanju domaće zadaće, djeca postaju ovisna o disciplinskim mjerama svojih roditelja i drugih odraslih u dovršavanju svojih zadataka.                                                                                                                Školovanje može narušiti djetinjstvo jer uzima djeci veliku većinu vremena i energije. Nakon dugog školskog dana imaju zadatke koje moraju obaviti. Ovo vrijeme bi se trebalo iskoristiti u izvannastavnim aktivnostima, igri, osobnom istraživanju i razvoju.


Umjesto neprestanog bubanja činjenica koje se sipaju u njihove glave, djeca bi trebala razviti njihov jedinstveni set vještina i perspektiva.
Cooper predlaže da bi trebalo postojati „pravilo deset minuta“. Prvi razredi bi trebali imati domaće zadaće koje im uzimaju najviše deset minuta, drugi razredi dvadeset i tako dalje. Ovo bi djecu naučilo odgovornosti i omogućilo primjerene količine slobodnog vremena.


izvor:Higher perspectives/ Prevod i preuzeto sa:atma.hr

Nema komentara:

Objavi komentar